Statusne promene privrednih društava (spajanje, pripajanje, podela, izdvajanje) – Advokatska kancelarija Beograd Knežević Statusne promene privrednih društava predstavljaju postupak u kojem jedno društvo (društvo prenosilac) prenosi na drugo društvo (društvo sticalac) imovinu i obaveze dok njegovi članovi u tom društvu stiču udele, odnosno akcije. Pravilo je da svi članovi društva prenosioca stiču udele/akcije u društvu sticaocu srazmerno svojim udelima/akcijama u društvu prenosiocu, osim ako se svaki član društva prenosioca saglasi da se statusnom promenom izvrši zamena udela/akcija u drugačijoj srazmeri, ili ako koristi svoje pravo na isplatu umesto sticanja udela/akcija u društvu sticaocu. Ako se statusnom promenom osniva novo društvo, na osnivanje tog društva primenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima koje se odnose na osnivanje društva u odgovarajućoj pravnoj formi. Zakon o privrednim društvima predviđa četiri vrste statusnih promena: Pripajanje – koje podrazumeva da se jedno ili više privrednih društava pripoji drugom privrednom društvu prenoseći na to društvo celokupnu imovinu i obaveze čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Spajanje – koje podrazumeva da se dva ili više društava spajaju osnivanjem novog društva i prenošenjem na to društvo celokupne svoje imovine i obaveze, pri čemu društva koja se spajaju prestaju da postoje bez sprovođenja postupka likvidacije. […] Read More
Ugovor o poklonu-Advokat Beograd Knežević Ugovor o poklonu je ugovor kojim se jedno lice (poklonodavac) obavezuje da iz svoje imovine prenese u imovinu drugog lica (poklonoprimca) neko imovinsko pravo, bez naknade. Ugovor o poklonu nije regulisao ZOO (Zakon o obligacionim odnosim), pa se na njega primenjuju pravna pravila iz starih zakonika, poput Srpskog građanskog zakonika i dr. Zakon o nasleđivanju je propisao da se poklonom smatra svako odricanje od prava, pa i odricanje od nasleđa u korist određenog naslednika, otpuštanje duga, ono što je ostavilac za života dao nasledniku na ime naslednog dela ili zbog osnivanja ili proširenja domaćinstva ili obavljanja zanimanja, kao i svako drugo besplatno raspolaganje. Ugovor o poklonu je imenovan, formalan, jednostrano obavezan, dobročin, komutativan, a zaključuje se u odnosu na ličnost. Forma ugovora o poklonu je bitan uslov njegove punovažnosti (ad solemnitatem). Ona je predviđena da bi se onemogućila brzopletost i nepromišljenost u činjenju poklona, ali i onemogućila neizvesnost usmeno zaključenih ugovora o poklonu. Ugovor o poklonu koji za predmet ima nepokretnu stvar mora biti zaključen u formi pisane javne isprave, a potpisi ugovarača overavaju se od strane javnog beležnika (zakonska forma). Moguće je i da se ugovorne strane sporazumeju da posebna forma bude uslov punovažnosti […] Read More
Advokat za nekretnine Beograd Advokat za nekretnine Beograd, advokatska kancelarija za nekretnine, advokat za prodaju stana, advokat za nepokretnosti, itd. su termini koje unosimo na internet pretraživače, kada želimo da kupimo ili prodamo stan, kuću, ili drugu nekretninu. Često čovek štedi više godina, nekad i više decenija da bi obezbedio sebi krov nad glavom, te otud i velika briga i odgovornost prilikom odabira i kupovine nekretnine. Ono što je klijentima veoma bitno, jeste da advokat pregleda pravnu dokumentaciju, da proveri pravni kontinuitet, izvrši temeljan uvid u list nepokretnosti, kako bi sa sigurnošću moglo da se pristupi sačinjavanju i overi kupoprodajnog ugovora. Ugovori u kupoprodaji nekretnine su ugovori koji obavezno moraju biti sačinjeni u pisanoj formi i overeni (solemnizovani) od strane javnog beležnika (notara). Dakle, vi sami ili advokat za vas sastavlja ugovor, a javni beležnik ga overava (solemnizuje). Ukoliko nekretninu ne prodajete posredstvom agencije za nekretnine, kada iznos provizije može da bude i po nekoliko hiljada evra (3% od vrednosti nepokretnosti), onda je angažovanje advokata i stručne pravne pomoći najbolje i najekonomičnije rešenje za vas. Takođe, klijentima savetujemo da iz katastra nepokretnosti pribave što “svežiji“ list nepokretnosti, po mogućstvu, par dana pre dana zaključenja ugovora, kako bi se videlo da […] Read More
Zastarelost krivičnog dela (zastarelost krivičnog gonjenja i zastarelost izvršenja krivične sankcije) – Advokat Beograd Knežević Šta je svrha, kako bi latini rekli ratio, zastarelosti. Kako to da država, tj. pravni sistem može da dopusti legalno, da, protekom vremena, nešto se gubi. Jednostavno, svidjalo se nama ili ne, vremenom se troše mnoge stvari, tako da je zakonodavac iz tog razloga pošao i ustanovio u naš pravni sistem zastarelost. Ona postoji kako u građanskom pravu, tako i u krivičnom pravu, o čijem će biti reč u narednim redovima. U krivičnom pravu bitno je razlikovati dve vrste zastarelosti, zastarelost krivičnog gonjenja i zastarelost izvršenja krivične sankcije. Suštinska razlika izmedju ova dva toka zastarelosti, jeste što kod prvog, zastarelosti krivičnog gonjenja, ne postoji pravnosnažna presuda, već sudski postupak i dalje traje, ili pak, nije ni nikad ni pokrenut, a prođe odredjeni vremenski period. Dok kod drugog vida zastarelosti, presuda postoji, ali iz različitih razloga nije moglo da dodje do njenog izvršenja, te opet, pak, protekom zakonom određenog vremenskog perioda izvršenje zastareva. Preciznije, članom 103. ZKP-a je taksativno navedeno koliko vremena je potrebno da protekne u zavisnoti od težine krivičnog dela. Ako u ovom zakoniku nije drukčije određeno, krivično gonjenje ne može se preduzeti kad […] Read More
SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVIČNOG DELA-NAGODBA SA TUŽILAŠTVOM – ADVOKAT BEOGRAD KNEŽEVIĆ Uz oportunitet, radi se o takodje relativno novijem institutu u našem pravnom sistemu. Svrha sporazuma je takodje rasterećivanje pravosudja i ubrzavanje krivičnog postupka. Naime, uz neke pogodnosti, okrivljeni pristaje da prizna učinjeno delo, a zauzvrat dobija manju kaznu ili neke druge pogodnosti. Dobija i izvesnost, koju u redovnom sudskom postupku ne bi dobio, sve do pravnosnažne presude. Postoji više ustaljenih naziva, nagodba sa tužilaštvom, sporazum o priznanju krivice, sporazum o priznanju krivičnog dela, itd. Sve su to različiti nazivi za ovaj sporazum. On je jedan od zakonom predvidjena dva sporazuma okrivljenog sa tužilaštvom, uz sporazum o svedočenju okrivljenog. Zaključenje sporazuma o priznanju krivičnog dela Sporazum o priznanju krivičnog dela javni tužilac i okrivljeni mogu zaključiti od donošenja naredbe o sprovođenju istrage pa do završetka glavnog pretresa. Prilikom zaključenja sporazuma okrivljeni mora imati branioca . Sporazum o priznanju krivičnog dela sačinjen u pisanom obliku javni tužilac podnosi do potvrđivanja optužnice – sudiji za prethodni postupak, a nakon potvrđivanja optužnice – predsedniku veća. Ako je sporazum o priznanju krivičnog dela zaključen pre podizanja optužnice, javni tužilac će zajedno sa sporazumom dostaviti sudu i optužnicu koja čini sastavni deo ovog sporazuma. Sadržaj sporazuma […] Read More
Oportunitet (odlaganje krivičnog gonjenja)-Advokatska kancelarija Beograd Knežević Uz sporazum o priznanju krivičnog dela, i oportunitet je relativno noviji institut u našem pravnom sistemu. Naime, oportunitet-zakonskom terminologijom „odlaganje krivičnog gonjenja“ je uveden posle 2000. godine. Uopšte naš pravni sistem sve više preuzima institute iz anglosaksonskog (uglavnom američkog) prava. Sudovi sve manje brinu o materijalnopravnoj istini, već se svodi sve na čisto merenje i vaganje dokaza, ne obazirući se preterano na pravdu. To je, donekle, u redu u parnici, ali u krivičnom postupku, mišljenja sam da bi trebalo i taj društveni aspekt da bude uvažen i da se gleda šta je zaista istina i to suštinska, a ne samo formalnopravna. Svrha njihovog uvodjenja jeste pre svega rasterećivanje pravosudja. Zatim dalje, veliki priliv koji budžet dobija od uplata za oportunitet, tj. odlaganje krivičnog gonjenja. Istina je, da ljude sa slabim imovnim stanjem više boli kada ga „udare po džepu“ nego uslovna osuda npr., pa čak i strožija kazna. Suština, dakle, oportuniteta jeste da je za lakša krivična dela, za koja je zakonodavac propisao da je to moguće, omogućeno da okrivljeni uplati određeni iznos u humanitarne svrhe, a tužilaštvo zauzvrat obustavi postupak. Preciznije, članom 283 ZKP-a, regulisano je da Javni tužilac može odložiti krivično […] Read More
Krivična prijava-Advokatska kancelarija Beograd Knežević Krivična prijava je pravni podnesak kojim se na najčešće pokreće krivični postupak. Krivična prijava se podnosi nadležnom javnom tužiocu, pismeno, usmeno ili drugim sredstvom. Ako se krivična prijava podnosi usmeno, o njoj će se sastaviti zapisnik i podnosilac će se upozoriti na posledice lažnog prijavljivanja. Ako je krivična prijava podnesena policiji, nenadležnom javnom tužiocu ili sudu, oni će prijavu primiti i odmah dostaviti nadležnom javnom tužiocu. Državni i drugi organi, pravna i fizička lica prijavljuju krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti, o kojima su obaveštena ili za njih saznaju na drugi način, pod uslovima predviđenim zakonom ili drugim propisom. Postupanje javnog tužioca po krivičnoj prijavi Ako javni tužilac iz same krivične prijave ne može oceniti da li su verovatni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne pružaju dovoljno osnova da može odlučiti da li će sprovesti istragu ili ako je na drugi način saznao da je izvršeno krivično delo, javni tužilac može: 1) sam prikupiti potrebne podatke; 2) pozivati građane ili podneti zahtev državnim i drugim organima i pravnim licima da mu pruže potrebna obaveštenja. Javni tužilac, državni i drugi organi, odnosno pravna lica dužni su prilikom prikupljanja obaveštenja, odnosno davanja […] Read More
Pravni savet advokata-Advokatska kancelarija Beograd Knežević Pravni savet advokata, advokatski savet, advokat za pravni savet, su rečenice koje tražimo na internet pretraživačima kada nam je potreban pravni savet advokata. Iako strankama možda deluje da je davanje pravnih saveta najlakši advokatski posao, veoma se varaju. Kompletan i kvalitetan pravni savet obuhvata više radnji i koraka, počevši od zakazivanja sastanka i prijema stranke, razgovora, pregledavanja, iščitavanja i fotokopiranja dokumentacije, proučavanja sudske prakse i zakona, itd. Davanje pravnog saveta je jedan od najdelikatnijih pravnih poslova. Naime, potrebno je „ući u problematiku slučaja“, što nekad zahteva dosta vremena dok se advokat ne upozna sa činjeničnim stanjem. Često je potrebno pročitati dosta dokumentacije ili, pak, saslušati celokupnu priču oko nekog npr. relevantnog događaja. Zatim je potrebno proveriti zakonsku regulativu, a često i sudsku praksu. Najzad, postoji i određen vid profesionalne odgovornosti za valjanost pravnog saveta koji je dat stranki. Često od njega zavisi da li će stranka da se upusti u neki pravni spor, da li će da pokrene parnicu, i sl. Sve to, neizostavno, iziskuje više ili manje izdvojenog vremena, što, samim tim, mora da se tarifira. Advokatska kancelarija Knežević bavi se pružanjem pravnih saveta čija je naknada regulisana u skladu sa važećom Advokatskom […] Read More
Tužba zbog ujeda psa lutalice – Advokat Beograd Knezevic Tužbu zbog ujeda psa lutalice, pokrećemo ako smo pretrpeli fizički i duševni bol usled ujeda jednog ili više pasa lutalica. Tuženi je grad, odnosno opština gde se dogadjaj dogodio. Ono što je bitno naglasiti jeste, da bi spor bio što izvesniji potrebni su što jači dokazi. Tako je potrebno da imate lekarski izveštaj, i to sa infektološkog, takodje bi bile potrebne i fotografije ujeda. Bilo bi poželjno i da slučaj ujeda prijavite nadležnoj policiji, komunalnoj policiji ili zoohigijeni. Oni će sačiniti zapisnik o tom slučaju, a oni bi trebalo (nažalost, svedoci smo da to ne čine) da hvataju te pse i smeštaju ih u azil. Grad odnosno opština u kojem je šteta nastala je odgovoran za organizaciju službe čiji je zadatak da se brine o broju lutalica, uklanjanju istih, ali i o naknadi štete licima koja pretrpe određeni vid gore navedene štete. Tužbom možete tražiti pre svega naknadu materijalne štete usled troškova lečenja, ili oštećenja zdravlja, koje je nastalo od ujeda. Međutim, u velikoj većini slučajeva ujedi nisu toliko „opasni“ da trajnije naruše zdravlje, te obično ta novčana naknada za ujed psa predstavlja vid nematerijalne štete koju oštećeno lice ima pravo […] Read More
Brisanje iz kaznene evidencije – Advokatska kancelarija Beograd Knežević Brisanje iz kaznene evidencije-to je nešto što svaki osuđenik želi. Da ponovo bude “čist“. Često je potrebno za zaposlenje, i sl. uverenje o neosuđivanosti. Problem može da nam pravi, neko „nedelo“ iz mladosti. Mnogima stoji u evidenciji i dela koja su uradili iz prošlog veka, te je svakako prošlo zakonom propisano vreme da bi se smatralo lice neosudjivanim,. Kada prestanu pravne posledice osude. Rehabilitacijom se briše osuda i prestaju sve njene pravne posledice, a osuđeni se smatra neosuđivanim. Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona tzv. zakonska rehabilitacija ili po molbi osuđenog lica na osnovu sudske odluke (sudska rehabilitacija). Zakonska rehabilitacija se daje samo licima koja pre osude na koju se odnosi rehabilitacija nisu bila osuđivana ili koja su se po zakonu smatrala neosuđivanim. Zakonska rehabilitacija nastaje npr, ako: lice koje je oglašeno krivim, a oslobođeno od kazne ili kojem je izrečena sudska opomena, u roku od godinu dana od pravnosnažnosti presude, odnosno rešenja ne učini novo krivično delo; ili lice kojem je izrečena uslovna osuda, u vreme proveravanja i u roku od godinu dana po isteku roka proveravanja, ne učini novo krivično delo; Može npr. i lice koje je osuđeno […] Read More