KRIVIČNO DELO UVREDA – ADVOKAT BEOGRAD KNEŽEVIĆ Misao začne, reč porađa. Tako često nekad pomislimo za nekog nešto rđavo, uvredili bi ga, omalovažili, ali se obično suzdržimo, kažemo neka…pametniji popušta. Međutim, katkad, posebno u afektu, dogodi se i da nekog onako pošteno uvredimo. E tada taj neko ima mogućnost čak i krivično da nas goni, i to za krivično delo uvrede. Uvredu reguliše član 170 KZ, koji navodi: „Ko uvredi drugog kazniće se novčanom kaznom od dvadeset do sto dnevnih iznosa ili novčanom kaznom od četrdeset hiljada do dvesta hiljada dinara.“ Ako je delo iz stava 1 ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od osamdeset do dvestačetrdeset dnevnih iznosa ili novčanom kaznom od stopedeset hiljada do četristopedeset hiljada dinara. Ako je uvređeni uvredu uzvratio, sud može obe ili jednu stranu kazniti ili osloboditi od kazne. Ono što je dosta bitno obeležje krivičnog dela uvrede jeste da je data u nameri omalovažavanja. Kad se učinilac neće kazniti za uvredu Bitno je naglasiti da se neće kazniti za krivično delo uvrede učinilac ako je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike u naučnom ili umetničkom delu, u vršenju službene dužnosti, […] Read More
Neovlašćeno držanje opojnih droga – Advokatska kancelarija Beograd Knežević Učinilac ovog krivičnog dela jeste lice koje neovlašćeno drži u manjoj količini, za sopstvenu upotrebu, supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge. Dakle, inkriminiše se držanje opojne droge za ličnu upotrebu, a pod državinom podrazumeva se faktička, neposredna vlast na stvari. Manja količina nije precizno određena, nego je to prepušteno sudskoj praksi, da s obzirom na način izvršenja krivičnog dela, zavisnosti od upotrebe opojnih droga, kao i okolnosti pod kojima je delo učinjeno, a učinilac zatečen, opredeli i pojam manje količine. Šta se smatra narkoticima? Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su propisima zasnovanim na zakonu proglašeni za opojne droge. Kvalifikacija da li određena supstanca predstavlja opojnu drogu ili ne, zasniva se obično na Zakonu o kontrolisanim psihoaktivnim supstancama, koji bliže definiše te pojmove. Odnos između krivičnog dela neovlašćene proizvodnje i prodaje narkotika (čl 246 stav 1 KZ) i neovlašćenog držanja droge za sopstvenu upotrebu (246a KZ) Ono što je u praksi ponekad teže razdvojiti jeste kada neko drži drogu za sopstvenu upotrebu, a kada za prodaju i posredovanje. Velika je i razlika na polju kažnjavanja, jer za krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga zaprećena je kazna […] Read More
Naknada štete-Advokatska kancelarija Beograd Knežević Ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice. Drugim rečima, svako ko prouzrokuje drugom licu neku štetu dužan je da je nadoknadi, osim ukoliko ne dokaže da nije kriv za nastalu štetu. Šteta može nastati iz različitih događaja. Tako npr. postoji šteta proizašla iz radnih odnosa (šteta usled povrede na radu, šteta usled nezakonitog otkaza, šteta zbog neisplaćenih zarada ili neiskorišćenog godišnjeg odmora, itd.), šteta nastala u saobraćajnoj nezgodi, šteta nastala u slučaju napada ili ujeda nevlasničkog psa odnosno psa lutalice, šteta usled objave netačnih informacija u sredstvima javnog informisanja itd. Vrste štete Materijalna šteta Materijalna šteta nastaje na materijalnim (imovinskim) dobrima oštećenog u vidu uništenja odnosno oštećenja neke stvari. Materijalna šteta može biti stvarna (postojeća) šteta ili izmakla dobit koja podrazumeva dobit koja se mogla očekivati, a koja je sprečena radnjom štetnika. Ukoliko iz štetnog događaja nastanu telesne povrede ili dođe do oštećenja zdravlja, oštećeni može zahtevati nadoknadu troškova lečenja od zadobijenih povreda i povećanih potrebnih troškova usled lečenja, kao i izgubljene zarade u slučaju nesposobnosti za rad. Nematerijalna šteta Nematerijalna šteta nastaje na nematerijalnim (neimovinskim) dobrima. Iako nastaje na neimovinskim dobrima, sud može […] Read More
Naplata potraživanja (duga)-Advokatska kancelarija Beograd Knežević Advokat za naplatu potraživanja Vam je potreban kada ne možete da naplatite ono što ste prodali odnosno pružili, ako je u pitanju uslužna delatnost. Naplata potraživanja, nažalost, često postaje nemoguća misija za mnoge privrednike i preduzetnike. Kada dužnik uporno izbegava da isplati svoj dug, onda jedino što Vam predstoji jeste da pokrenete postupak izvršenja. Obično je u pitanju izvršenje na osnovu verodostojne isprave, ali može biti i na osnovu izvršne isprave. Pokretanje postupka izvršenja Postupak se pokreće podnošenjem predloga za izvršenje na osnovu verodostojne isprave (računa, fakture) ili izvršne isprave (presude, npr.), koji se sudu predaje u 4 primerka. Šta predlog u sebi mora da sadrži? Kao prvo, predlog za izvršenje je strogo formalan akt. Sud, kada primi formalno ispravan predlog za izvršenje donosi rešenje o izvršenju, te predlog sa rešenjem, dostavlja dužniku. Prigovor na izvršenje na osnovu fakture Dužniku se daje rok od 3 dana, da, ukoliko to želi, podnese prigovor na rešenje o izvršenju, te ukoliko on to učini, naplata se odlaže, a predmet dostavlja parničnom odeljenju nadležnog suda, na dalje odlučivanje. Ono što je neobično, ali ne i sudskoj praksi, je to što za taj prigovor i nije toliko bitno da […] Read More
Advokat krivičar Advokat krivičar u Beogradu (advokatska kancelarija koja se bavi krivicom) – Advokatska kancelarija Beograd Knežević Advokat Rade Knežević se pretežno bavi krivičnim pravom, tj. krivicom. Čitao je dosta i o poznatim krivičnim odbranama, ali i o poznatim advokatima krivičarima. U ovom kraćem članku, nastojaće da neke misli i zapažanja o advokatima krivičarima u najkraćim crtama predoči čitaocu. Advokat krivičar Za razliku od advokata parničara, advokat krivičar ipak treba da ima naglašenije neke druge aspekte. Dobar advokat krivičar obično je i dobar govornik, retoričar, orator. U krivici veliku ulogu igra upravo završna reč. U parnici dosta toga se svodi na pisanu reč, na podneske. Doduše, nekad to i nije decidirano pravilo, te dobar govornik može i u nekim parničnim predmetima da se istakne. U završnoj reči treba sažeto, ali i precizno ukazati na sve bitne činienice na kojima se zasniva odbrana ili optužba. Kod odbrane naravno treba istaći sve olakšavajuće okolnosti, koje mogu ublažiti kaznu, dok kad kad advokat zastupa oštećenog, i kad je advokat u ulozi tužioca, tada treba istaći pravilno i otežavajuće okolnosti. No i u retorici, treba biti umeren. Lepo je primetio kolega Sveta Vuković u svojoj knjizi, ako je branilac korektan, kulturan u ponašanju, to […] Read More
Advokatska kancelarija za radno pravo i radne odnose – Advokatska kancelarija Beograd Knežević Advokatska kancelarija Knežević u Beogradu zastupa klijente u oblasti radnog prava, kako poslodavce, tako i zaposlene. Radno pravo je široka oblast, te, s jedne strane, obuhvata radno-pravne sporove, a s druge pripremu radno-pravne dokumentacije za pravna lica. Advokat za sastavljanje radno-pravnih akata za privredna društva (Ugovora o radu, Pravilnika o radu, Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova, itd.) Svaki poslodavac koji ima više od 10 zaposlenih ima obavezu donošenja Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova, dok svaki poslodavac ima obavezu donošenja Pravilnika o radu kojim se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Radni odnos sa zaposlenim zaključuje se Ugovorom o radu. Advokatska kancelarija Knežević pruža pravnu uslugu sastavljanja navedene radno-pravne dokumentacije, kako bi u potpunosti bila usklađena sa zakonskim odredbama, kao i njene propisne implementacije, radi izbegavanja potencijalnih sudskih sporova. Takođe, pružamo pravnu pomoć prilikom pripreme dokumentacije i sprovođenja otkazne procedure u skladu sa zakonom, kako bi se na najoptimalniji način uskladili interesi poslodavca i zaposlenog, radi izbegavanja nezakonitosti koje mogu dovesti do sudskih postupaka. Advokat za tehnološki višak U slučaju proglašenja tehnološkog viška poslodavac mora ispoštovati određene obaveze propisane Zakonom o radu. Poslodavac,najpre, mora […] Read More
Prevara – krivično delo – Advokatska kancelarija Knežević Beograd Ako budete imali previše poverenja možda će vas neko i prevariti, ali ako ne budete imali poverenja živet ćete u mukama, rekao je neko pametan. Krivično delo prevare jeste uz krađu jedno od najčešćih dela u praksi. Krivično delo prevare u Krivičnom zakoniku Srbije Reguliše ga član 208 Krivičnog zakona Srbije. Osnovni oblik reguliše stav 1 već pomenutog člana, navodimo: „Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. Kao što vidimo, za ovaj oblik prevare bitna je namera za pribavljanje protivpravne koristi, koju da bi neko ostvario namerno drugog dovodi u zabludu kako bi štetovao. Dešava se da neko nekog prevari, samo da bi prevareni štetovao, bez neke naročite, neposredne koristi za učinioca krivičnog dela. Motive tih dela možemo da nagadjamo, ali najčešće je u pitanju zavist, i sl. Međutim, treba naglasiti da se i to kažnjava, i to kaznom zatvora do šest meseci. Ako […] Read More
Advokat za krivično pravo – Advokatska kancelarija Knežević Beograd Advokat za krivično pravo, advokat krivičar u Beogradu, advokatska kancelarija koja se bavi krivičnim pravom, su pitanja koja često postavlja lice ili rodbina protiv kojeg se vodi krivični postupak, ili koje planira da protiv nekog isti povede. Cilj krivičnog prava jeste suzbijanje kriminaliteta, odnosno pružanje zaštite najzačajnijim dobrima i vrednostima od ponašanja koja ih povređuju. Ako je stub civilizacije poverenje, onda je krivično pravo ipak još uvek neophodno ljudima za obezbeđivanje osnovnih ulsova za uspešan zajednički život ljudi. Krivično pravo je velika oblast, mada opet suštinski većinu materije čini dva zakona, Krivični zakonik i Zakon o krivičnom postupku-ZKP. Tu su još i zakon o izvršenju krivičnih sankcija i ZOMUKD-Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela. Veliki je broj dela , odnosno bolje rečeno, nedela, koja su krivično sankcionisana u Srbiji. Od blažih, poput uvrede, pa do težih poput teške kradje, prodaje narkotika, pa sve do najtežih, organizovanog kriminala i ubistva. Krivične sankcije Krivične sankcije koje naš zakonodavac poznaje su: mere bezbednosti, vaspitne mere, mere upozorenja(sudska opomena i uslovna osuda) i kazne. Opet pak, tu postoje odredjene dalje potpodele, tako da imamo više vrsta kazni u krivičnom postupku, najpoznatija je svakako kazna zatvora. […] Read More
Pritvor – trajanje i određivanje – Advokatska kancelarija Knežević Beograd Sećam se, još na početku studija, kada me je profesor kriminologije, umalo oborio zato što sam rekao na ispitu, da je pritvor kazna. Dakle jedna od kazni u krivičnom pravu, jeste zatvor, nikako pritvor. Pritvor jeste mera, i to najstrožija koja omogućuje nesmetano vođenje krivičnog postupka u određenim zakonom navedenim slučajevima. Određuje ga Rešenjem Sudija za prethodni postupak, ranije poznat kao Istražni sudija, obično na predlog Javnog tužioca, a posle potvrđivanja optužnice i po službenoj dužnosti. Razlozi za određivanje pritvora su taksativno navedeni u Zakonu o krivičnom postupku, tako se pritvor može odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično delo ako: 1) se krije ili se ne može utvrditi njegova istovetnost ili u svojstvu optuženog očigledno izbegava da dođe na glavni pretres ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bekstva; 2) postoje okolnosti koje ukazuju da će uništiti, sakriti, izmeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog dela ili ako osobite okolnosti ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svedoke, saučesnike ili prikrivače; 3) osobite okolnosti ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo ili dovršiti pokušano krivično delo ili učiniti krivično […] Read More
Osnivanje i verifikacija privatnog vrtića odnosno privatne predškolske ustanove – Advokatska kancelarija Knežević Beograd Kako da osnujem privatni vrtić i da li je obavezna verifikacija već postojećeg privatnog vrtića? Radi lakšeg razumevanja, postoje vrtići koji već obavljaju delatnost u formi društva sa ograničenom odgovornošću (doo) ili neke druge pravne forme (preduzetnik, npr.). Međutim, u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, verifikacija je obavezna za obavljanje delatnosti obrazovanja i vaspitanja, što znači da, ukoliko već imate privatni vrtić koji nije verifikovan, u obavezi ste da izvršite verifikaciju privatnog vrtića. Ko može podneti zahtev za verifikaciju predškolske ustanove? Ukoliko vrtić ne postoji registrovan u određenoj pravnoj formi, zahtev za verifikaciju se može podneti od strane fizičkog lica. Ukoliko privatni vrtić već postoji registrovan kod Agencije za privredne registre u određenoj pravnoj formi, zahtev može podneti to pravno lice. Dakle, zahtev za verifikaciju predškolske ustanove (vrtića) može podneti pravno lice (doo, preduzetnik, itd.) ili pojedinac (fizičko lice). Kome da se obratim za verifikaciju privatne predškolske ustanove i kako teče postupak za verifikaciju vrtića? Zahtev za verifikaciju, sa svom neophodnom dokumentacijom, podnosi se Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (Uprava za zajedničke poslove u Nemanjinoj 22). Nakon podnošenja dokumentacije, Ministarstvo utvrđuje […] Read More